Javna rasprava o Nacrtu ustava Srpske: Stevandić pozvao Bošnjake da se uključe

Javna rasprava o Nacrtu ustava Republike Srpske, treća po redu, u kojoj je učestvovao i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić, održana je danas u Skupštini grada Prijedora.
Otvarajući javnu raspravu, predsjednik Stevandić je poručio da je neosporno pravo Republike Srpske da donese novi ustav.
„Republika Srpska ima potpuno pravo da donese novi ustav i o tome se ne raspravlja. O tome šta treba da piše u tekstu novog ustava raspravljamo na javnim raspravama i zato imamo čast da o najvažnijem konstitutivnom i pravnom aktu danas razgovaramo sa građanima Prijedora“, rekao je Stevandić.
On je pozvao predstavnike bošnjačkog naroda na razgovor kako bi se dijalogom i dogovorom došlo do najboljih i najprihvatljiivijih odredbi koje se odnose na pitanja Vijeća naroda Republike Srpske i potpredsjednika Republike Srpske.
„Ova pitanja nisu izbačena iz teksta Nacrta ustava kako to zlonamjerno pokušavaju da prikažu neki mediji i političari, već smo željeli da isključivo dijalogom i kompromisom s predstavnicima bošnjačkog naroda dođemo do prihvatljivih odredbi za sve narode koje bi bile uvrštene u konačni tekst“, kazao je Stevandić.
Naglasio je da ta rješenja treba da budu plod unutrašnjeg dogovora, a ne nametanja spolja i silom.
„Novi ustav rješava međunacionalne odnose, jer samo ono što je nastalo dogovorom daje rezultate, a sve što je nametnuto djeluje štetno i nikome ne može donijeti dobro“, kazao je Stevandić.
Naglasio je da će o Nacrtu ustava Republike Srpske biti održane brojne javne, stručne i naučne i akademske rasprave.
„Možemo slobodno reći da je riječ o najbolje organizovanim raspravama i pristupu u procedurama donošenja najvišeg pravnog akta u novijoj istoriji ovih prostora u iskrenom, otvorenom, demokratskom i poštenom razgovoru sa građanima“, istakao je Stevandić.
Predsjednik Radne grupe koja pomaže Odboru za ustavna pitanja u pripremi i izradi novog ustava Republike Srpske prof. dr Vitomir Popović istakao je da će na temelju novog ustava biti donesen čitav niz zakona i drugih akata.
„Neophodno je donošenje novog ustava jer je aktuelni pretrpio više od 100 amandmana. Brojne institucije na nivou BiH koje su nastale nametanjem tih amandmana su izašle iz svojih okvira, a to se najjasnije vidi u političkom progonu najviših zvaničnika Republike Srpske. Ako se ova pitanja ne regulišu Ustavom, uslijediće zahtjevi za oduzimanjem imovine Srpske, a vjerovatno će nastojati da ospore i sam naziv naše Republike“, kazao je Popović.
Član Radne grupe Ljubinko Mitrović rekao je da Republika Srpska ima puno pravo da donese novi ustav, baš kao što to pravo ima Federacija BiH ili svih 10 kantona.
Naglasio je da Republika Srpska ima potpuno pravo da zaštiti svoju ustavnu poziciju i nadležnosti, odbacivši navode da je riječ o napadu na ustavni poredak BiH.
Istakao je da aktuelna politička situacija i pokrenuti postupci protiv predsjednika Republike Srpske, predsjednika Narodne skupštine i predsjednika Vlade Republike Srpske, pod neosnovanim optužbama o rušenju ustavnog poretka, nedvosmisleno govore o potrebi ustavnog jačanja Republike Srpske i zaštite svoje imovine donošenjem novog najvišeg pravnog akta.
Član Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske Ognjen Vukojević istakao je svrha javnih rasprava da se građani upoznaju sa sadržajem teksta i samoj prirodi i značaju novog ustava.
Naglasio je da političko Sarajevo u ovom slučaju neće i ne može zaštiti interese Republike Srpske i srpskog naroda i da Srpskoj upravo Ustav kao pravni akt u izvornoj formi pruža tu zaštitu.
Istakao je da je u pravnom smislu Ustav isključivo proizvod unutrašnjeg suvereniteta i za njega ne treba podrška ni međunarodne zajednice, niti bilo koje druge zemlje.
Naveo je da je jako bitno da tekst novog ustava sadrži sve elemente u skladu s međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima i slobodama. Javnoj raspravi su prisustvovali narodni poslanici Dražen Vrhovac, Suzana Gašić, predstavnici boračkih organizacija, udruženja građana, stručna javnost i brojni građani.