Budućnost Banjaluke je u opstanku i ostanku građana kroz promjene koje su hitno potrebne, a ne kroz migracije i uvoz jeftine radne snage. Budućnost su naša djeca kojima moramo stvoriti uslove za normalan život.

Poručio je to u intervjuu Igor Prerad, dr ekonomskih nauka i predsjednik Udruženja sudskih tumača Republike Srpske.

Prerad naglašava da ekonomska i privredna klima u Banjaluci nije dobra, te da se hitno mora pristupiti promjenama kako bi se obezbijedili uslovi za opstanak mladog i radno sposobnog stanovništva, koji su budućnost ovog grada.

“Banjaluku treba da vode iskusni i stručni Banjalučani koji će zajedničkim snagama otvoriti nove fabrike i druge proizvodne pogone koji Banjaluci nedostaju”, ističe Prerad.

Gospodine Prerad, doktor ste ekonomskih nauka i predsjednik Udruženja sudskih tumača. Kako sa pe pozicije oćenjujete trenutnu ekonomsku situaciju u Banjaluci, najvećem gradu Republike Srpske?

PRERAD: Možemo se zavaravati i govoriti da Banjaluka ekonomski, odnosno privredno napreduje posljednjih godina i da gradske vlasti stvaraju uslove za ostanak mladih i radno sposobnih građana, međutim činjenice govore suprotno. Posljednjih godina ne otvaraju se nove fabrike i proizvodni pogoni u kojima bi se građani zapošljavali i stvarali uslove za formiranje porodice. Nažalost, svjedočimo i konstantnom sukobljavanju različitih politika u Gradskoj upravi zbog čega najviše ispaštaju građani, a privrednici i investitori napuštaju Banjaluku i prelaze u druge gradove ili entitet, gdje lokalne zajednice stvaraju bolje uslove za poslovanje, odnosno proizvodnju. Zaključak se sam nameće, ekonomska i privredna klima u Banjaluci nije dobra.

Pomenuli ste odlazak mladog i radno sposobnog stanovništva. Dosadašnja iskustva kažu da se kao najpoželjnija destinacija izdvaja Njemačka. Kao ovlašteni tumač za njemački jezik u kontaktu ste sa tim kategorijama društva u smislu pripreme i prevođenja dokumenata i slično. O kojem broju građana je riječ?

PRERAD: S obzirom na to da sam i tumač za nemački jezik i predsjednik Udruženja sudskih tumača Republike Srpske, iz prve ruke mogu reći da grad Banjaluku i ruralne dijelove godišnje u prosjeku napusti oko dvije i po hiljade radno sposobnih građana koji svoj radni vijek nastavljaju u nekoj od zemalja Evropske unije. Svakodnevno u našu kancelariju dolaze studenti koji prevode svoje diplome za odlazak iz ovog grada. Nažalost, moram spomenuti da sam svjedok činjenice da zadnjih godina ovaj grad ne napuštaju samo studenti i radno sposobni, već i cijele porodice gdje njihova djeca žive u drugim evropskim državama i na taj način se drastično mijenja demografska slika Banjaluke. Ako pogledate već sada pojedine dijelove naše Banjaluke, a posebno sela, vidjećete da su mnoga domaćinstva zaključana i mogu slobodno reći, trajno napuštena. Ono što je poražavajuće je to što našu gradsku vlast taj problem uopšte ne zanima i ne zabrinjava.

Prema Vašem mišljenju, na koji način bi se taj problem mogao riješiti ili bar umanjiti taj trend odliva stanovništva?

PRERAD: Prije svega neophodno je probuditi svijest kod građana da je potrebno razmisiti o mogućnostima ostanka i opstanka u Banjaluci. Neophodno je promjenama natjerati gradske vlasti da švate da je neophodno sarađivati i zajednički raditi na oporavku privrede, odnosno ekonomije. Stvoriti povoljne uslove za otvaranje i funkcionisanje industrijskih zona i dovođenje kvalitetnih investitora koji će pokrenuti privredne aktivnosti i ojačati ekonomiju. Sve u cilju da građani Banjaluke mogu da ostvare benefite i obezbijede uslove za normalan život i opstanak njihovih porodica. Takvim privrednim preporodom Banjaluka bi bila jedna stabilna ekonomska zajednica u kojoj građani ne bi razmišljali o migraciji.

Koji je mogući scenario ukoliko ne dođe do neophodinh promjena i potrebnih mjera koje bi obezbijedile ovo sve što ste naveli?

PRERAD: U tom slučaju, nažalost, postaćemo grad penzionera i staraca, radno nesposobnih građana koji neće moći iznijeti težinu izazova i svih potreba ovog društva. Postaćemo grad iz kojeg ćemo u veoma
kratkom roku ispratiti svu našu djecu i radno sposobne porodice, a uvozićemo radnu snagu iz Pakistana, Avganistana, Etiopije i drugih zemalja trećeg svijeta, kao što ih i uvozimo posljednjih godina. S tim uništavamo našu kulturu, jezik i tradiciju.

Kako vidite budućnost Banjaluke u kontekstu mladih i kakve promjene očekujete u narednim godinama?

PRERAD: Banjaluku treba da vode iskusni i stručni Banjalučani koji će zajedničkim snagama otvoriti nove fabrike i druge proizvodne pogone koji Banjaluci nedostaju. Budućnost Banjaluke je u opstanku i ostanku građana kroz promjene koje su hitno potrebne, a ne kroz migracije i uvoz jeftine radne snage. Budućnost su naša djeca kojima moramo stvoriti uslove za normalan život.

Izvor: banjaluka.net