Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da u BiH trenutno nije riječ o evropskim vrijednostima, čak ni o Dejtonu, već je riječ o borbi za kontrolu nad strateškim prirodnim resursima na evropskom kontinentu.

„Govorili smo o Dejtonskom sporazumu. Govorili smo o Šmitu samozvancu. Govorili smo o demokratiji kao načelu, a sada da progovorimo o stvarnom pitanju koje se nalazi u samom središtu ove oluje: zemljištu, imovini i resursima ispod površine“, rekao je Dodik u obraćanju u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

„U posljednjih nekoliko godina, obimna geološka istraživanja potvrdila su ono što smo dugo naslućivali – Republika Srpska leži na ogromnim rezervama kritičnih minerala, uključujući litijum, bor, stroncijum, natrijum i kalijum. To nisu obični minerali. Oni vrijede 100 milijardi dolara. To su strateški resursi. Neophodni su za električna vozila, odbrambene sisteme, skladištenje energije i napredne tehnologije — kod nas, u Americi, u Evropi i širom svijeta – kaže Dodik.

Kako je rekao, posebno su značajna naša nalazišta u loparskom basenu, koji je jedan od najperspektivnijih neiskorišćenih ležišta litijuma i bora u Evropi, ako ne i u svijetu. Ali, za razliku od drugih lokacija koje se suočavaju sa ratom, nestabilnošću ili otporom lokalnog stanovništva, mi imamo geološki potencijal, društvenu stabilnost i političku volju da ih odgovorno razvijamo.

„Zapitajte se: Zašto se Kristijan Šmit pojavio 2021. godine upravo u trenutku kada su geološki stručnjaci potvrdili ova nalazišta? Zašto je, nakon godina takozvane neutralnosti, pokrenuo kampanju kriminalizacije Zakona o imovini Republike Srpske, obustavio finansiranje iz budžeta naše stranke i zaprijetio našim institucijama? Zašto hoće kancelariju u Sarajevu koja bi upravljala resursima? Zašto tolika žurba, toliki očaj, da se vlasništvo nad imovinom i resursima prebaci sa entiteta na Sarajevo? Odgovor je jednostavan: minerali znače novac, minerali znače moć i razvoj. Ovd‌je se ne radi o ustavnoj reformi. Ovd‌je se ne radi o evropskim vrijednostima. Ovd‌je se čak ne radi ni o Dejtonu. Ovo je borba za kontrolu nad strateškim prirodnim resursima na evropskom kontinentu. Radi se o otimačini. Upitajte se u čemu je razlika između kolonijalnih vladara nekada i sada. Ne znam da ona postoji“, kaže Dodik.

Dodik je sasvim janso poručio da se Republika Srpska ne protivi saradnji i razvoju.

„I svakako nismo protiv toga da korist od ovih resursa podijelimo sa našim partnerima. Vjerujemo, i danas to potvrđujemo, da ova mineralna bogatstva treba da koriste svim građanima, bez obzira na nacionalnu pripadnost, političku stranku ili mjesto prebivališta u Republici Srpskoj, ali ono što ne možemo prihvatiti jeste sistem gd‌je vlasništvo treba da bude oduzeto našim institucijama dekretom stranog, neizabranog zvaničnika – suprotno Dejtonu; gd‌je ovaj lažni Šmit d‌jeluje kao agent za nekretnine u interesu svojih mentora koji bi za ništa dobili sve i gd‌je se nivo BiH, formiran u Dejtonu radi koordinacije, instrumentalizuje kao sredstvo za sticanje vlasništva, a radi izvlačenja bogatstva od naroda koji žive na toj zemlji“, poručio je Dodik.

Direktni pregovori sa FBiH

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik pozvao je danas da se krene u direktne razgovore sa Federacijom BiH o vraćanju na osnove Dejtonskog sporazuma.

„Rezultat tih razgovora bio bi Dejton dva – nula“, istakao je predsjednik Dodik u obraćanju na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske koje Srna prenosi u cijelosti:

„Dozvolite mi da objasnim šta to znači, i, što je pod‌jednako važno, šta to ne znači. To ne znači secesiju, ne znači eskalaciju, ne znači odustajanje od mira. To znači povratak na sporazum koji je prevashodno donio novi ustavno-pravni i politički poredak BiH, a time i mir. To znači ponovno potvrđivanje da se zakoni moraju tumačiti onako kako su napisani, a ne onako kako bi neki željeli da jesu. To znači da jasno, mirno i odlučno kažemo da ne smijemo dozvoliti da se ustavni sporazum izvrće i pretvori u nešto što nikada nije ni trebalo da bude“, rekao je Dodik.

On je podsjetio da član 1. Ustava BiH kaže da je BiH sastavljena od dva entiteta – Republike Srpske i FBiH, i tri naroda – Srba, Bošnjaka/Muslimana i Hrvata.

Član 3. Ustava kaže da se Ustav BiH može mijenjati samo ako se entiteti, a ne političke stranke usaglase, i to posebnim propisanim sporazumom, piše Srna.